Studija Balkan: od geografije do fantazije posvećena je predodžbama o Balkanu koje su se tijekom dugo vremena, a intenzivno u posljednja dva stoljeća, stvarale u tekstovima kulture, posebno književnosti.
Uobičajeno je Balkan opisivan i reprezentiran kao bure baruta, kotao trećeg svijeta, divlja periferija Europe, europsko nesvjesno, mjesto vječnih atavizama i etničkih sukoba, krčma u kojoj kad se ugasi svijetlo bljesnu noževi itd.
Balkanci su prikazivani ili kao dobri europski divljaci ili češće kao barbari koji se nikada neće moći civilizirati jer zaostalost i nasilnost čine njihovu esenciju.
Stoljetni rašireni diskursi o Balkanu podrazumijevaju tako da su Europa i Balkan uvijek među sobom različiti i da je moguće pripadati ili Balkanu ili Europi, a nikada i jednom i drugome.
Ova knjiga nastoji demontirati takve tvrdokorne predodžbe i otvoriti neki drugi smjer u razumijevanju Balkana i našeg mjesta na njemu.
Da bi se razbistrio pogled i uvidjela sva ovdašnja identitetska i kulturna mnoštvenost potrebno je rastjerati stoljetnu stereotipnu maglu koja je zalegla na ovaj prostor.
Balkan: od geografije do fantazije jedno je od najboljih i najvažnijih djela domaće publicistike u posljednjih dvadesetak godina, knjiga koja će se, toplo se nadamo, u bliskoj budućnosti naći na broju jedan popisa literature o razumijevanju Balkana. Začitavanje: ‘Balkan: od geografije do fantazije’ (Booksa)
Katarina Luketić glas je vremena, rušiteljica pogubnih balkanskih esencijalizacija, narativizacija i binarnosti. Njena knjiga ima ljekovit učinak: i na individualno identitetsko određivanje spram Balkana, i na identitete samog Balkana. Moderna vremena: Katarina Luketić: Balkan (mvinfo.hr)
Katarina Luketić propituje povijesne, književne, publicističke i političke tekstove, glazbene projekte, filmska ostvarenja, kao i niz fenomena suvremene popularne kulture na prostorima ne samo Hrvatske, već i najšire regije. Zahvaljujući tome, njezin je opis relevantan i reprezentativan. Balkan-jesu drugi? (Sarajevske Sveske)
Balkan, a ne Evropa (portalnovosti.com)
Bibliovizor (HRT – HR3)
Luketić: Hrvatska je u zabludi ako misli da može pobjeći od Balkana (Novi list)
Tuđmanovske balkanske utvare i dalje su vitalne (H-Alter)
Balkan se preobrazio u zamjenski pojam za sve zlo koje nas je snašlo u povijesti! (Glas Slavonije)
Drugi format – Balkan, nečista podsvijest Europe (HRT)
Oko Balkana, Katarina Luketić i Predrag Lucić (B E T O N)
Luketić: Balkan je pojam za stereotipe (slobodnaevropa.org)
Drugo dopunjeno izdanje:
Naklada Pelago, Zagreb, 2020.
Tvrdi uvez, str. 360.
ISBN 978-953-7151-33-1
Urednik: Kruno Lokotar
Lektura: Nives Franić
Oblikovanje: Željko Serdarević
Prvo izdanje:
Algoritam, Zagreb, 2013.
Meki uvez s klapnama, str. 464.
ISBN: 978-953-316-618-6
Urednik: Kruno Lokotar
Lektura: Nives Franić
Oblikovanje: Algoritam
Ilustracija na naslovnici: Vlado Martek: „Obećana zemlja“, 2007.
Balkan se vidi kao mjesto vječnih konflikata, trajne nestabilnosti i mitskih sukoba, mjesto na kojemu vrijede drukčija pravila od onih u zapadnom svijetu pa zato on nikada neće dostići taj svijet. On je obilježen orijentalnim, istočnjačkim, azijatskim identitetskim i imaginativnim komponentama i na njemu prebivaju svevremenski divljaci, barbari, “Bizantinci”, “Turci”. Prostor je tu odredio karaktere i mentalitete, i to trajno i fatalno. Na Balkanu, navodno, počinje vladavina kaosa i potom se dalje proširuje prema Istoku, pa se on ponekad prikazuje i percipira kao predvorje “istočnjačkog pakla”, kao rub nakon kojega padamo u ambis nasilja, razvrata, iracionalnosti i fanatizma. Na tome i takvome fatalistički predstavljenome Balkanu mogu se doživjeti i svakojake pustolovine, čuda i bizarnosti, ali se na njemu lako može i nestati, poginuti ili stradati na najužasnije zamislive načine.
kliknite za više →
KATARINA LUKETIĆ Balkan: od geografije do fantazije
Drugo dopunjeno izdanje
Broj stranica: 360
Pelago, 2020.
knjigu kupite na stranici Naklade Pelago →
Nacionalizam
u hrvatskoj i (post)jugoslavenskoj
kulturi i književnosti
od prve polovine 1980-ih
do druge polovine 1990-ih
Knjiga Suočavanje s književnom prošlošću (podnaslov: Nacionalizam u hrvatskoj i (post)jugoslavenskoj književnosti i kulturi od prve polovine 1980-ih do druge polovine 1990-ih godina) posvećena je odnosima između (post)jugoslavenske kulture i politike, književnosti i dominantnih ideja – prvenstveno nacionalizma – u vrijeme prijelaza iz jednog društveno-političkog uređenja u drugo. U fokusu je istraživanje kulturnog nacionalizma u periodu od prve polovine 1980-ih do druge polovine 1990-ih godina u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Prvi dio knjige bavi se obilježjima nacionalizma, odnosom između političkoga i kulturnoga i općim obilježjima perioda. U drugom dijelu se izrađuje osobit društveno-kulturni kronotop i osvjetljava brojne događaje i fenomene: od Bijele knjige i Idejnog savjetovanja 1984., preko 9. Kongresa Saveza književnika Jugoslavije, polemika o jeziku i uloge povijesnih romana, do stvaranja nove nacionalne paradigme 1990-ih godina. Ovu kulturološku studiju karakteriziraju interdisciplinarnost, panoramski uvid u vrijeme, teorijska relevantnost i istraživačka utemeljenost. Pisana je lako prohodnim stilom u esejističkoj maniri, pa je zanimljiva širokom krugu čitatelja. Knjiga je nastala kao rezultat autoričina samostalnog istraživanja tijekom nekoliko godina. Istraživanje je potpomognuto stipendijom „Po tragovima totalitarnog naslijeđa“ zaklade Robert Bosch, Literaturhaus Berlin i Herte Müller.